Mehanizmi odbrane
Svako ponašanje koje ispoljavamo a ima za cilj da nam olakša ili skrene pažnju sa stresa koji uslijed raznih faktora proživljavamo naziva se koping mehanizam. Riječ je engleskog porijekla i iako naš jezik ima dobar prevod za koping mehanizme-mehanizmi odbrane ipak riječ "coping" što se bukvalno prevodi kao "prevazilaženje" malo bolje pogadja suštinu šta ovi mehanizmi jesu i zašto se njima služimo, a služimo se njima svi, bez izuzetka. Ako prevedemo riječ "to cope" sa engleskog na maternji shvatamo da su to akcije koje nam pomažu da se nosimo sa stresnim situacijama.
Svaka emotivno stresna situacija izbacuje psihološki, emotivni i biološki sistem čovjeka iz balansa. Stres u organizmu i psihi prestvalja alarmantno stanje. Da bi čovjek što prije izašao iz takvog stanja on će svjesno ili nesvjesno, mnogo češće nesvjesno nego li svjesno posegnuti za bilo čim što može stres ako ne olakšati onda sa njega skrenuti pažnju. Upravo su to koping mehanizmi. To su sve akcije koje preduzimamo da se u trenutku emotivnog bola osjetimo bolje.
Iako koping mehanizmi čine da se osjećamo bolje ipak nam nijesu prijatelji. To je tako zato što svaki stres koji pogodi organizam ako ne bude proživljen biva potisnut. Medjutim, ukoliko se odmah po dešavanju stresa osoba okrene kopingovanju pažnja sa stresa je preusmjerena na mehanizme koji olakšavaju stres i tad sve emocije prouzrokovane stresom bivaju potisnute. Tim što su potisnute ne znači da su prestale da postoje već je osoba samo manje njih svjesna i efekte tih emocija ispoljava na nesvjesan način. U tome se krije zamka koping mehanizama. Čine da se osjećamo bolje ali nam u istinu ne pomažu da prevazidjemo emotivni stres već da ga samo potisnemo.
Sad kad sam objasnila šta su koping mehanizmi, zašto posežemo za njima i kakav efekat proizvode bitno je pomenuti da nijedan koping mehanizam ne može biti okarakterisan kao pozitivan jer skreće pažnju sa onoga čemu upravo kroz pažnju treba da se posvetimo. Medjutim, ipak može se reći da su neki mehanizmi odbrane konstruktivni dok su drugi destruktivni. Neki ljudi nesvjesno se okreću onim mehanizmima koji donose dobre rezulate u drugim segmentima života dok neki gravitiraju ka destruktivnim i na emotivni stres nadodaju efekte lošeg koping mehanizma.
Smatram da svaki koping mehanizam koji je nesvjesan bio konstruktivan ili destruktivan je štetan po osobu. Njegova štetnost se najviše ogleda upravo u tome što je nesvjesan. Koliko god osoba da bi skrenula pažnju sa stresa poseže za konstruktivnim koping mehanizmima ona idalje skreće pažnju sa emocija kojima treba da se pozabavi, da ih osjeti, preradi i otpusti a koping mehnaizam to onemogućava.
Neki od konstruktivnih koping mehanizama su:
Trening
Trenirajući osoba jača svoje tijelo, pozitivno utiče na zdravstveno stanje organizma. Takodje kroz proces treninga dolazi do jačanja discipline, snage volje ali i samopouzdanja.
Učenje/Čitanje
Knjige su oduvijek bile jedno od najpopularnijih sredstava da se pobjegne iz realnosti ovog u imaginarne svjetove. Medjtim kroz čitanje dolazi do otkrivanja novih saznanja i informacija koje kroz primjenu mogu unaprijediti život čitaoca.
Hobi
Hobi je zanimacija koja se radi iz čistog zadovoljstva. Medjutim nerijetko su hobiji prerasli u ozbiljne poslovne poduhvate koji su osobi donosili ne samo zaradu nego i veliko zadovoljstvo jer baveći se hobijem i od toga zaradjujući predstvalja onu situaciju kad osoba ne radi nešto zato što mora već zato što u tome uživa.
Neki od negativnih koping mehanizama su:
Bolesti zavisnosti
Kaže se da bolesti zavisnosti nikad nisu uzrok već samo puka posljedica velikih emotivnih trauma. Posežući ka svim onim sredstvima koja podpadaju pod bolesti zavisnosti osoba želi sebe da otupi makar na tren na bol i neispunjenost koji je konstantno prisutna.
Prejedanje
Često hrana može poslužiti kao sredstvo kojim osoba ili nadoknadjuje emocije koje joj fale ili sredstvo kojim otupi emocije koje postoje u njoj a teške su za podnijeti. Tad je hrana umjesto izvora energije postala koping mehanizam. Ovo može donijeti sa sobom zdravstvene posljedice.
Izolacija
Dešava se da osoba koja u interakciji sa ljudima bude povrijedjena na neki način da bi se ubuduće zaštitila da se nešto slično desi ode u izolaciju gdje sve odnose sa ljudima drži na veoma površinskom nivou. Može se reći da osoba sagradi oko sebe zid koji je čuva da ne bude povrijedjena ali isto tako je drži daleko od svega što bi je usrećilo i ispunilo.
Za kraj želim reći da od koping mehanizama ne možemo pobjeći. Važno je da naučimo šta oni jesu i čemu služe. Takodje je važno da sebe hvatamo kad posežemo za njima. To po pravilu bude onda kad u nama postoje emocije koje je teško podnijeti. Iako bijeg od teških emocija predstavlja naš refleksni odgovor ipak se tad trebamo vratiti i osjećati teške emocije jer upravo kroz osjećanje one gube svoju snagu. Proces otpuštanja emocija nekad jeste lak i brz proces a nekad je dugotrajniji i normalno je da ćemo prije ili kasnije posegnuti ka nečem što će nam bar na kratko skrenuti pažnju. Tad trebamo biti mudri i odabrati one opcije koje na nekim drugim segmentima života donose korist.
Ukoliko želite pomoć na putu spoznaje kojim mehanizmima odbrane onemogućavate sopstveni napredak, kontaktirajte me na:
.jpg&w=250)
